25. februar 2022.

Kultura čitanja i darivanja knjiga

Iz privilegovane pozicije u kojoj nam je gotovo svaka knjiga dostupna ‘na klik’, od književnosti sve češće očekujemo da nam pruži razonodu i zabavu. No, da li je to stvarno njena osnovna funkcija?

 

Da li smo svesni da je čitanje i posedovanje knjiga i danas privilegija? Da postoje ljudi – a među njime je i mnoštvo dece – koji u svom domu ne poseduju nijednu knjigu? Da li smo se ikada zapitali kako ta činjenica utiče na njihove živote, na njihovo viđenje sveta?

Čitanje nam omogućava da se (vremenski i prostorno) izmestimo u svetove i okruženja drugačija od onih u kojima smo formirani. Kroz knjigu pristupamo istorijskim ili fiktivnim događajima kojima u stvarnosti nikada ne bismo prisustvovali, upoznajemo načine razmišljanja drugih ljudi, njihove emocije i stavove proistekle iz njihovog iskustva. Razumevajući pozicije i stanovišta književnih likova, postajemo otvoreniji i tolerantniji prema stvarnim ljudima u svom okruženju, osnažujemo svoje kapacitete za saosećanje i empatiju.

Osim toga, često se dešava da, u potpunosti ili delimično, možemo da se poistovetimo sa nekim od književnih junaka sa kojima se upoznajemo. Prepoznajemo kod njih sopstvena razmišljanja, osećanja, strepnje... Ponekad nam književni likovi ponude rešenja za probleme sa kojima se i sami suočavamo. Ponekad nas inspirišu da uvedemo pozitivne promene u svoje živote i živote ljudi oko nas.

Dakle, pored toga što nesporno predstavlja vid zabave, književnost podrazumeva i određene estetičke i etičke kriterijume koji menjaju naš doživljaj sopstvenog bića i sveta oko nas. Povrh toga, pokazalo se da knjiga ima i terapeutska svojstva, pogotovo u vreme izolovanosti i ograničenja u komunikaciji sa kojima smo suočeni u vreme pandemije. Određene knjige nas isceljuju. One nas leče tako što nam otvaraju vidike i omogućavaju nam da stvari (probleme, iskušenja, nedoumice...) sagledamo iz drugog ugla i shvatimo da nikada nismo sami.

Vratimo se sada na sve one kojima je knjiga i danas uskraćena. U zemljama u razvoju, veliki broj dece i danas ne poseduje nijednu knjigu u svom domu. Podstaknuta tim saznanjem, književnica za decu Ejmi Brodmur je sa svojim sinom 2012. godine pokrenula kampanju darivanja knjiga, koja je ubrzo institucionalizovana u Međunarodni dan darivanja knjiga koji se obeležava 14. februara. Inicijativi su se ubrzo pridružile biblioteke, knjižare, vrtići, škole i pisci širom sveta. Ideja vodilja jeste da se, pre svega deci, pomogne da uoče i razumeju značaj čitanja.

Svi mi, koji uživamo u privilegovanom pristupu pisanoj reči, knjizi, kao instituciji, možemo da se odužimo učešćem u ovakvim akcijama, tako što ćemo (novu ili polovnu) knjigu pokloniti nekome iz svog neposrednog okruženja, tako što ćemo je ostaviti na javnom mestu da je neko uzme i pročita ili je donirati vrtiću, bolničkoj ustanovi, školskog biblioteci, prihvatilištu za decu ili odrasle... Jer, knjiga dobija na značaju sa svakim svojim sledećim čitaocem...

Iz perspektive autorskog prava, svaka inicijativa usmerena na osnaživanje značaja knjige i pisane reči uvek je dobrodošla jer iznova pokreće kreativni ciklus i inspiriše autore na stvaranje novih dela.

 

Ostali naslovi

Svi naslovi

Da li znate svoja prava i kako da ih ostvarite?

Stavljamo vam na raspolaganje svoje višedecenijsko iskustvo, kako u Srbiji, tako i u svetu.

Javite nam se!

ostvarisvojaprava@mascom.rs

 tel: 011 30 89 205

Autori

Jovan Matić

Slobodan Loka Nesovic

Srđan Mitrić

Bojana Zimonjić Jelisavac - Mondo.rs

Emina Peruničić

Tatjana Bukvić