18. avgust 2021.

Šta je licenca za sinhronizaciju?

Svaka upotreba muzike zaštićene autorskim pravima, bilo da govorimo o reprodukciji, distribuciji, javnim nastupima ili sinhronizaciji, ima veze sa licenciranjem.

Od pesme "Lust For Life" koja svira preko kultne uvodne scene filma Trainspotting do "one pesme iz reklame za Pepsi" koju ne možete da izbacite iz glave - muzika prirodno nalazi svoj put u sve ostale vrste sadržaja. Ovo je suština sinhronizacija, licenci za sinhronizaciju ili jednostavno industrije licenciranja.

Na papiru, svaka upotreba muzike zaštićene autorskim pravima, bilo da govorimo o reprodukciji, distribuciji, javnim nastupima ili sinhronizaciji, ima veze sa licenciranjem. Svaki put kada čujete muziku - osim ako se ne radi o uličnim muzičarima – velika je verovatnoća da iza toga stoji ugovor o licenciranju.

DSP-jevi (Digital Service Provider – Pružaoci digitalnih usluga, prim. aut.) moraju da pregovaraju o muzičkim licencama sa izdavačkim kućama i pablišerima, kako bi omogućili legalno strimovanje muzike. Zemaljske radio stanice moraju da dobiju opštu licencu od lokalnih organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava (Sokoj, OFPS i PI u Srbiji i sl.). Isto važi i za TV kanale, muzičke klubove, restorane, prodavnice. Svaki biznis koji koristi muziku u svom poslovanju (ili u korist svog poslovanja) treba da dobije neku vrstu licence.

Međutim, gore navedene licence nisu usmerene na određeno muzičko delo, već na muziku u celini. Ako ste radio-stanica, opšta licenca Sokoj-a će vam omogućiti da emitujete muziku koju želite – bukvalno bilo koju pesmu, kompoziciju. Licenca za sinhronizaciju je nešto sasvim drugo.

Licenca za sinhronizaciju, obično skraćena na „sink“ (od engl. Sync), generalno se odnosi na pravni sporazum između vlasnika autorskih prava nad muzičkim delom i strane koja želi da koristi tu muziku. Takav sporazum/ugovor dozvoljava sinhronizaciju muzike zaštićene autorskim pravima sa bilo kojom drugom vrstom sadržaja (uglavnom vizuelni sadržaj, iako su i za određene vrste korišćenja zvuka potrebne licence za sinhronizaciju). Dalje, svaka licenca za sinhronizaciju može se podeliti na dva dela - licenca za korišćenje prava autora muzike i teksta, i licenca za korišćenje određenog snimka, odnosno master prava. Radi jasnoće, za sada ćemo govoriti o jednoj licenci.

Tako, na primer, ako se pesma pušta na radiju tokom „muzičkog bloka“ zajedno sa desetak različitih snimaka, dozvola za opšte emitovanje (koju izdaju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava – Sokoj, OFPS) će biti dovoljna. Međutim, ako produkcijski tim radijske emisije želi da koristi određenu pesmu kao uvodnu špicu emisije, mora da dobije licencu za sinhronizaciju. U tom slučaju, nosiocima prava će biti plaćena naknada po dva osnova. Prva kroz naknadu za licencu za sinhronizaciju, a zatim kroz autorske naknade za javno saopštavanje. U prvom slučaju, svoja prava ostvaruju direktno, tj. individualno, dok u drugom, naknadu dobijaju od organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.

Važi i obrnuto – Licenca za sinhronizaciju nije neophodna za muziku koja se nađe na televiziji. Na primer, ako je pesma puštena tokom snimka uživo nekog događaja ili je spontano predstavljena tokom TV emisije uživo, emiter će platiti samo javno saopštavanje pesme (pokriveno opštom licencom). Ta vrsta „sinhronizacije“ u svetu se naziva Efemerna upotreba (Ephemeral Use – privremeno ili jednokratno korišćenje, prim.aut.) - koncept nastao na samim počecima televizije uživo kako bi se producenti oslobodili odgovornosti za „neočekivanu upotrebu muzike“. Međutim, ukoliko TV kanal odluči da ponovo emituje tu emisiju uživo, neophodno je da dobije licencu za sinhronizaciju, jer će pesma postati sastavni deo unapred snimljenog sadržaja. Bitna razlika između korišćenja muzike koje podleže ili ne podleže sinhronizaciji nije medij, već vrsta i namera korišćenja.

Ostali naslovi

Svi naslovi

Da li znate svoja prava i kako da ih ostvarite?

Stavljamo vam na raspolaganje svoje višedecenijsko iskustvo, kako u Srbiji, tako i u svetu.

Javite nam se!

ostvarisvojaprava@mascom.rs

 tel: 011 30 89 205

Autori

Jovan Matić

Slobodan Loka Nesovic

Srđan Mitrić

Bojana Zimonjić Jelisavac - Mondo.rs

Emina Peruničić

Tatjana Bukvić